SVJETSKI DAN ANIMIRANOG FILMA
Današnji dan. 28. listopada u svijetu obilježavamo kao “Svjetski dan animiranog filma” – utemeljen 28. listopada 2002. u spomen na dan kada je Emile Reynaud 1892. u Parizu organizirao prvu projekciju animiranog filma na celuloidnoj vrpci. Taj dan obilježava se u pedesetak zemalja svijeta, a Hrvatska je jedna od njih.
Klasični animirani film svoju sljedeću fazu razvoja započinje u SAD-u, crtežima na prozirnim folijama… (Snjeguljica i sedam patuljaka, Pinocchio, Fantazija i dr.).
Moderni animirani film započinje u 1930-im. Pod utjecajem modernoga slikarstva prevladavaju plošno stilizirani likovi u dvodimenzionalnome prostoru. Reducirana animacija znatno je ekonomičnija od tzv. »pune animacije«, koja zahtijeva iznimno velike i vrlo skupe proizvodne pogone.
Prve animirane (crtane) filmove u Hrvatskoj realizirao je S. Tagatz 1922.
Animirani i crtani film u Hrvatskoj, a osobito u velikim, kulturnim gradskim sredinama kakav je prije i poslije rata bio Zagreb, stvarao se entuzijazmom zanesenjaka. Zbog toga njegov formalni razvoj i organizacija nikad nisu bili teme i planovi rezolucija i idejno-estetskih platformi. Samim tim dugo vremena, do sredine pedesetih, izostao je interes šire društvene zajednice i javnosti za ovu vrstu umjetničkog stvaralaštva, pa su kontinuitet i tehnička baza proizvodnje crtano filmskih ostvarenja bili zakinuti za subvencije društvenih institucija.
Najpoznatiji hrvatski animirani filmovi
1. Profesor Baltazar (1968.) Autori: Zlatko Bourek, Zlatko Grgić, Boris Kolar, Tomica Simović, Ante Zaninović
2. Surogat (1961.) Autor: Dušan Vukotić
3. Mali leteći medvjedići (1989.) Autori: Pero Kvešić, Dušan Vukotić, Neven Petričić
4. Čudesna šuma (1986.) Autori: Milan Blažeković, Doro Vlaho Hreljanović
5. Inspektor Maska (1962.) Autori: Boris Kolar, Borivoj Dovniković, Dragutin Vunak, Ivo Vrbanić, Josip Duiella
6. Maxi Cat (1972.) Autor: Zlatko Grgić
7. Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.) Autor: Milan Blažeković
BOJANKA